Crni bor isprva raste trokutastog oblika a s godinama postaje ravan. Kora je hrapava i sivo smeđe do crne boje, a grane su guste. Grančice igličastog oblika su bez dlake, žućkasto-smeđe i isprane.
Svoju ulogu u prirodi crni borovi igraju tako da nude utočište pticama i malim sisavcima. Razne ptice privlače crni borovi kako bi se prehranile sjemenkama koje se na njemu nalaze.
I u prošlosti je crni bor bio prepoznat kao bitan te ima svoje mjesto u mitologiji i vjerovanjima. U folkloru i mitologiji jele, smreke i borovi simboliziraju poniznost, dobrobit i prosperitet, te plodnost i zaštitu.
Kao zimzelene biljke smatrali su ih znakom vitalnosti. Smatralo se da odvraćaju loše stanje i štite zgrade i stoku od nesreće, bolesti, pa čak i munja. Staje su bile prekrivene četkicama od borovih grančica, a grančice su visjele nad vratima.
U staroj rimskoj mitologiji borovi su bili sveti Attisu, bogu vegetacije, koji se, kad je umro, navodno pretvorio u borovo drvo.
Ako se pitate jel li crni bor ugrožen, odgovor je – ne. Crni bor nije ugrožen. Vrlo je tolerantno stablo i može odoljeti vrućini, suši, soli, pa čak i snijegu i ledu. Zbog svoje tolerancije na visoke temperature i sol može ga se pronaći diljem dalmatinske obale.
BRAJEVIĆ PHOTOGRAPHY 